Manifestacija hrvatskog poljprivrednog zadrugarstva kojom se isticu dostignuca u razvoju proizvodnje, nova tehnološka rješenja, organizacije proizvodnje u kooperaciji, marketing proizvoda, te razvija takmicarski duh u zadrugarstvu.

          Svrha je ovih susreta da se najbolja postignuca zadrugara i zadruga nagrade i o njima informira brojno zadružno clanstvo. Zbog toga bi predstavnici struke nagradenih analizirali razultate, isticali probleme i ukazivali na optimalna tehnološka, organizacijska i markentiška rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji.

          Nagrade bi urucio Hrvatski poljoprivredni zadružni savez u obliku povelja (priznanja), dok bi ostale specijalne nagrade dodjelili sponzori (proizvodaci gnojiva, zaštitnih sredstava, sjemena i dr.).
          Svaka zadruga bi mogla predložiti svoju kandidaturu u natjecati se za jednu od nagradu, a takoder bi trebala predložiti najbolje zadrugare i kooperante za jednu od nagrda. Svaka kandidtura obrazlaže se i agrumentira, a posebno povjerenstvo Hrvatskog poljoprivednog zadružnog saveza vrši izbor najboljih koji ce primiti nagrade.
          Zadružni susreti bi prerasli u oblik organizirane prezentacije dostignuca i rezultata hrvatskog poljoprivrednog zadugarstva, a zamjenili bi dosadašnja tradicionalna godišnja zadružna savjetovanja i predstavljali suvremeni oblik takmicenja u poljoprivrednom zadrugarstvu. Zadružni susreti bi se organizirati svake godine, a trajali bi 2-3 dana. Ovogodišnji susreti ce se organizirati u Bizovcu, najkasnije do sredine ožujka.

Mr.sc. Željko Mataga

PROGRAMI RAZVITKA ZA SELJAČKA GOSPODARSTVA, ZADRUGE  I DRUGE PRAVNE OSOBE

          Hrvatski zadružni savez smatra da se zadruge moraju više profilirati kao proizvođačko - prerađivačke tvrtke. Tada će i seljaci kao proizvođači poljoprivrednih sirovina: mlijeka, mesa, voća, povrća, grožđa imati više interesa da putem njih ostvare svoj ekonomski interes.

          Također smatramo da bi i sredstvima poticaja na državnoj razini trebalo poticati razvitak zadružnih vinarija, uljara, klaonica, mljekara, hladnjača.

          Savez je zbog toga organizirao izradu predinvesticijskih i investicijskih elaborata za seljačka gospodarstva i zadruge. U 1997. godini u Savezu je izrađeno tridesetak takvih elaborata. Pored toga Savez će vršiti konzultativne usluge te raditi na planiranju razvitka i obnove poljoprivredno-prehrambenog sustava na temelju specifičnosti i komparativnih prednosti pojedinih regija, posebno na oslobođenom, brdsko-planinskom i otočkom području.

Hrvatski zadružni savez se uključio u hrvatsku mrežu konzultanata za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i zadrugarstva u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Hrvatske garancijske agencije, te se očekuje povećanje poslova u idućem razdoblju.

          Hrvatski zadružni savez će sustavno informirati i instruirati svoje članstvo o izboru, pripremi i realizaciji programa razvitka i dokapitalizacije.

          Hrvatski zadružni savez će još intenzivnije djelovati na obnovi i razvitku zadruga na oslobođenom području. Usklađivanje sa Zakonom o zadrugama je uspješno provedeno te su se zadruge uključile u pravni sustav Republike Hrvatske. U budućoj aktivnosti posebno treba završiti evidenciju i upis zadružne imovine, te izraditi programe obnove i dokapitalizacije.

OBRAZOVANJE, IZDAVAČKA DJELATNOST I INFORMIRANJE  

          U Strategiji razvitka hrvatske poljoprivrede ističe se da su temeljni prioriteti, odnosno taktička varijanta za njeno provođenje “razvitak službi za pružanje usluga poljoprivrednicima, savjetodavne službe, istraživanje tržišnih informacija, upravljanje gospodarstvima te nova poslovna struktura”.

          Poseban značaj treba dati edukaciji poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva koje bi trebalo kroz suvremene oblike gospodarenja pridonijeti rastu ukupnog gospodarstva i njegovoj konkurentnosti na svjetskom tržištu.

          Pored tehnoloških znanja, seljake treba educirati o ekonomskoj, financijskoj i tržnoj infrastrukturi koja je nužna za razvoj njegova gospodarstva. Posebno je nužno educirati sadašnje i potencijalno članstvo zadruga o funkcioniranju zadrugarstva kao gospodarskog sustava. Hrvatski zadružni savez će raditi na organizaciji “zadružne škole” koja će permanentno obrazovati zadrugare i zadružne radnike i koja će djelovati kao institucija u sastavu Hrvatskog zadružnog saveza.

          Temeljem ugovora potpisanog 5. lipnja 1996. između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza pokrenuta je biblioteka “Poljoprivredni savjetnik”. Njen je temeljni cilj da se obiteljska gospodarstva kao osnovni oblik organizacije poljoprivredne proizvodnje u našoj državi educiraju, informiraju i osposobe za razvoj i agrarnu proizvodnju primjerenu europskim uvjetima i dostignućima.

          U okviru biblioteke konstituiran je izdavački savjet čiji je predsjednik ministar, a njegov zamjenik je predsjednik Saveza. Članovi savjeta su najistaknjtiji predstavnici agrarne struke i znanosti u našoj državi.

          Savjet je usvojio program rada izdavačke djelatnosti prema kojem je tijekom 97/98. predviđeno tiskanje ukupno 18 naslova, brošura, knjiga i tehnoloških naputaka.

          U realizaciji izdavačkih projekata postignuta je zavidna stručna i organizaciona razina, međutim, u narednom razdoblju trebat će otkloniti određene probleme koji se prije svega odnose na pitanje financiranja i distribucije izdanja.

          Hrvatski zadružni savez će također podupirati mediteransku biblioteku koju je pokrenuo Zadružni savez Dalmacije, kao i list “Zadrugar”. Taj list će trebati profilirati kao zadružno glasilo za ukupno zadrugarstvo na području Hrvatske.

          Uz to i dalje će trebati raditi na realizaciji strateških ciljeva i zadataka ove djelatnosti i to: iniciranje i realizacija suradnje sa državnim znanstvenim i stručnim institucijama čija je djelatnost vezana uz izdavački program, iniciranje suradnje sa srodnim institucijama u drugim državama (AID-Njemačka) Austrija i Slovenija itd., te osiguranje prijevoda i dobivanje licenci za pojedina izdanja prilagođena našim uvjetima, umnožavanje video zapisa i  njihovu distribuciju kao dopunu edukacije poljoprivrednih gospodarstava, osiguranje pripreme teksta za tisak i tisak te umnožavanje izdanja, osiguranje redakcijskih financijsko pravnih i računovodstvenih usluga, organiziranje skladištenja, prodaje, distribucije i promidžbe izdanja, te iniciranje otvaranja vlastitog izložbeno - promidžbenog i prodajnog prostora.

          U realizaciji ovih zacrtanih zadataka očekuje se podrška, ne samo zadružnih nego i drugih relevantnih institucija.

          Hrvatski zadružni savez će i ubuduće organizirati godišnja savjetovanja za sve zadruge s najaktualnijim temama, zatim Dan zadrugara za vrijeme Zagrebačkog velesajma kada zajedno sa zadrugama organizira i nastup na izložbenom prostoru. Zatim povremena regionalna savjetovanja, savjetovanja s temama iz tehnologije poljoprivredne proizvodnje, prezentaciju poljoprivrednih strojeva sa stručnim predavanjem i dr. Zatim će organizirati stručna putovanja u inozemstvo na poljoprivredne sajmove, kao i posjete zadružnim institucijama i drugim organizacijama u cilju upoznavanja sa dostignućima suvremene organizacije poslovanja, tehnike i tehnologije.

INFORMATIZACIJA ZADRUŽNOG POSLOVNOG SUSTAVA

          Težeći postizanju maximalnog učinka u svim domenama zadružnog poslovanja, nužno je pratiti tehnička dostignuća suvremenih sustava u razvijenim zemljama. Ovdje se misli na brz i velikom krugu korisnika dostupan sustav informiranja.

          Sustavu nedostaje informacija. Do nje se dolazi klasičnim načinom: tisak, telefon, fax, pošta. Vrijeme dostave informacije je najmanje 12 sati, dakle često već prekasno.

          Rješenje ovog problema HZS nalazi u omasovljenju korištenja personalnih računala putem zajedničke mreže podataka, prvenstveno putem Interneta.